Tarik Alić diplomirani biolog iz Sarajeva ovih dana priča promuklim glasom. Kaže da je to direktna posljedica onečišćenja zraka uzrokovanog ljudskim faktorom. To je samo jedan od zdravstvenih problema koje ima zbog aerozagađenja. Takav vazduh uzrok je 558 smrti godišnje na 100.000 stanovnika. Poređenja radi, u Švedskoj od istih posljedica godišnje na 100.000 stanovnika premine jedna osoba, podaci su Svjetske banke o upravljanju zagađenjem zraka.
U izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan poziva se na smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja. U tom izvještaju se kaže da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 česticama svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Stručnajci svjetske banke takođe upozoravaju da je šteta uzrokovana zagađnjem zraka u BiH između 1 i 1.8 milijardi američkih dolara.
Da je zrak zagađen potvrđuju i podaci mjernih stanica u Sarajevu, Zenici, Ilijašu i Tuzli. Koncetracija PM 10 čestica prošle sedmice bila je veća od 150 što je donja granica prije kvalifikovanja kvalitete zraka u “vrlo nezdrav”.
Zbog zagađenosti zraka, Alić govori da već osjeća zdravstvene poteškoće poput otežanog disanja i glavobolja.
“Prilikom pojave visoke koncentracije zagađenosti zraka moj organizam osjetno reaguje momentalno na povećanost koncetracije zagađenosti zraka, vraća se u normalu čim se razvedri, čim puhne vjetar ili čim izađem na planinu”, kaže Alić.
Studirajući biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu učio je o rješenjima aerozagađenja, no kaže da zato nema političke volje.
“Jedino logično rješenje je prelazak na nefosilna goriva, prvenstveno bi to bilo rješavanje javnog prevoza u najmnogoljudnijem gradu u BiH. U svijetu je normalno da ljudi koriste javni prevoz koji je dostojan čovjeka”, dodaje Alić.
Meteorolog Nedim Sladić nije iznenađem zagađenjem zraka jer je ono, kako kaže, uzrokovano vremenskim prilikama.
“Već imamo povećane koncentracije aerozagađenja ove sedmice i zvanični podaci pokazuju da je ove sedmice bilo značajnije narušen kvalitet zraka u nekoliko mjernih stanica u BiH naročito u kotlinama, na istoku Bosne”, govori Sladić.
Sladić objašnjava da bi aerozagađenje moglo trajati sve do marta naredne godine i dodaje da će se, u tom vremenskom periodu, stanovnici gradova sa prljavom industrijom suočavati sa većom koncentracijom sumpornog dioksida i nitrogen oksida, a građani Sarajeva će udisati vrlo štetne PM čestice (PM 2.5 i PM 10). Ograničenje zagađujućih čestica moguće je samo okretanjem ka takozvanoj zelenoj energiji, odnosno obnovljivim izvorima energije.
Dok do toga ne dođemo, Sladić kaže da se svi moramo privikavati na to “da ćemo udisati nezdrav zrak zimi” i da “borba vlasti protiv zagađenog vazduha” ne može početi preko noći jer su za takvo nešto potrebne posebne strategije i novčana sredstva.
“Najveći izvori aerozagađenja su ložišta na čvrsta ložišta, poznato je da je ugalj jedan od najprljavijih energenata, što nama govori da ćemo se morati nečega odreći”, govori Sladić.
Ne bi bilo fer, dodaje, krivicu prebaciti građanima već im pružiti alternative i podsticaje.
“Mi jednostavno moramo polako početi razmišljati kako ćemo prije svega ograničiti korištenje uglja za domaćinstva koja ispuštaju velike koncentracije štetnih materija. Ne zaboravimo još jednu stvar zbog skupog plina, zbog veoma visokih cijena koje su sve više i više, naravno da su građani primorani da traže alternativna sredstva za zagrijavanje”, objašnjava Sladić.
Sagovornici Alić i Sladić su saglasni da se Sarajevo zbog svog geografskog položaja kotline nikada neće riješiti magle, ali da ona mora biti prirodna i čista.
Vijeće za ljudska prava UN-a 8. oktobra 2021. je usvojilo Rezoluciju 48/13, kojom je priznalo pravo na zdrav okoliš kao ljudsko pravo, a zagađenost zraka koja vlada u BiH potvrđuje da je bh. građanima/kama to pravo uskraćeno.
- Aktuelne teme